Određivanje kompetencija službenika u javnoj upravi – pregled Republike Hrvatske i odabranih zemalja EU

Zbog povećane svijesti o važnosti ljudskih potencijala u javnoj upravi i njihovog kontinuiranog razvoja, često se govori o potrebi ulaganja u njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje, a također o razvoju upravne kulture koja će biti u stanju privući, usavršiti i zadržati stručnjake. U javnu upravu modernih država uvode se razne inovacije kako bi se poboljšala produktivnost javne uprave i zadržalo povjerenje, potaknula suradnja s dionicima i zainteresiralo korisnike/građane za sudjelovanje u kreiranju javnih politika. Raznim motivacijskim modelima i cjeloživotnim učenjem službenika i javnih dužnosnika (onih koji donose odluke) usmjerava se na razvoj karijere i profesionalizaciju službenika. U hrvatsku javnu upravu se namjerava uvesti kompetencijski model kao alat upravljanja ljudskim potencijalima, što bi omogućilo praćenje promjena i napredovanja u profesionalnom i osobnom razvoju službenika. Postojeći ljudski potencijali bi se mogli bolje rasporediti, prema strateškim ciljevima te afnitetima službenika i njihovim kompetencijama, što bi omogućilo zadovoljstvo na poslu i upravljanje kvalitetom jer bi pružene usluge i postupanje službenika bilo standardizirano. U nastavku su uz stanje u hrvatskoj javnoj upravi, prikazani neki od modela upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi Belgije, Irske i Slovačke, a te se zemlje mogu po raznim parametrima komparirati s Hrvatskom, na primjer, broju stanovnika, površini, povijesnom razvoju.