IDEAS home Printed from https://ideas.repec.org/p/zag/wpaper/2306.html
   My bibliography  Save this paper

Restriktivna monetarna politika i rastući profiti banaka: primjer Hrvatske nakon ulaska u europodručje

Author

Listed:
  • Viktor Viljevac

    (Faculty of Economics and Business, University of Zagreb)

  • Karlo Vujeva

    (Faculty of Economics and Business, University of Zagreb)

Abstract

U ovom radu analiziramo novi monetarni fenomen na primjeru hrvatske ekonomije: istodobni rast troška financiranja banaka i bankarskih profita u uvjetima strukturnog viška likvidnosti. Nakon ulaska u europodručje, Hrvatska narodna banka (HNB) kao sastavnica Eurosustava sudjelovala je u agresivnom podizanju referentnih kamatnih stopa na centralnobankarsku likvidnost. U konvencionalnim uvjetima neposredni cilj rasta kamatnih stopa je porast cijene zaduživanja poslovnih banaka, a krajnji cilj smanjivanje stope inflacije na ciljanu razinu. Međutim, nakon dvije značajne krize – Velike financijske krize i krize izazvane COVID-19 pandemijom – monetarni sustav europodručja i Hrvatske karakteriziran je postojanjem strukturnog viška likvidnosti. Samim time rast kamatne stope više nema jednoznačnu interpretaciju u transmisiji monetarne politike: poslovne banke sada zarađuju i na viškovima i na plasmanima. Navedeno ima teorijske i praktične posljedice, a fokus ovog rada je na praktičnim posljedicama po hrvatsku ekonomiju u kratkom roku. Dva su temeljna opažanja koja čine preduvjete navedenog monetarnog fenomena. Prvo, iako je HNB tek odnedavno članica Eurosustava, u Hrvatskoj postoje visoke razine akumuliranih viškova likvidnosti radi višegodišnje obrane deviznog tečaja. Drugo, hrvatsko bankovno tržište karakterizirano je visokim tržišnim udjelom najvećih banaka u ukupnoj imovini kreditnih institucija. Posljedica je rast neto kamatnih prihoda banaka, odnosno asimetričnost transmisije restriktivne monetarne politike s obzirom na namjenu budući da se demotiviraju investicije i štednja istovremeno. Ovo transmisiju monetarne politike čini suboptimalnom, a bankarske profite brzo rastućima. Zbog toga, početni rast kamatnih stopa u Hrvatskoj može se smatrati subvencijom javnog prema privatnom sektoru stranog vlasništva, što posljedično čini vjerojatnost odljeva navedenih sredstava u inozemstvo visokom. U izostanku monetarne autonomije, mogućnosti lokalne intervencije ekonomske politike primarno su u domeni fiskalne vlasti.

Suggested Citation

  • Viktor Viljevac & Karlo Vujeva, 2023. "Restriktivna monetarna politika i rastući profiti banaka: primjer Hrvatske nakon ulaska u europodručje," EFZG Working Papers Series 2306, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb.
  • Handle: RePEc:zag:wpaper:2306
    as

    Download full text from publisher

    File URL: http://web.efzg.hr/repec/pdf/Clanak%2023-06.pdf
    File Function: First version, 2023
    Download Restriction: no
    ---><---

    More about this item

    Keywords

    restriktivna monetarna politika; HNB; europodručje; viškovi likvidnosti; bankarski profiti;
    All these keywords.

    JEL classification:

    • E52 - Macroeconomics and Monetary Economics - - Monetary Policy, Central Banking, and the Supply of Money and Credit - - - Monetary Policy
    • E58 - Macroeconomics and Monetary Economics - - Monetary Policy, Central Banking, and the Supply of Money and Credit - - - Central Banks and Their Policies
    • F45 - International Economics - - Macroeconomic Aspects of International Trade and Finance - - - Macroeconomic Issues of Monetary Unions
    • E42 - Macroeconomics and Monetary Economics - - Money and Interest Rates - - - Monetary Sytsems; Standards; Regimes; Government and the Monetary System
    • B5 - Schools of Economic Thought and Methodology - - Current Heterodox Approaches

    NEP fields

    This paper has been announced in the following NEP Reports:

    Statistics

    Access and download statistics

    Corrections

    All material on this site has been provided by the respective publishers and authors. You can help correct errors and omissions. When requesting a correction, please mention this item's handle: RePEc:zag:wpaper:2306. See general information about how to correct material in RePEc.

    If you have authored this item and are not yet registered with RePEc, we encourage you to do it here. This allows to link your profile to this item. It also allows you to accept potential citations to this item that we are uncertain about.

    We have no bibliographic references for this item. You can help adding them by using this form .

    If you know of missing items citing this one, you can help us creating those links by adding the relevant references in the same way as above, for each refering item. If you are a registered author of this item, you may also want to check the "citations" tab in your RePEc Author Service profile, as there may be some citations waiting for confirmation.

    For technical questions regarding this item, or to correct its authors, title, abstract, bibliographic or download information, contact: WPS (email available below). General contact details of provider: https://edirc.repec.org/data/fefzghr.html .

    Please note that corrections may take a couple of weeks to filter through the various RePEc services.

    IDEAS is a RePEc service. RePEc uses bibliographic data supplied by the respective publishers.