Komparativni učinak proračunske troškovne umjesto investicijske paradigme na razvojnu funkciju znanosti i visokog obrazovanja

U radu se analiziraju učinci selektivnog odabira komparativnih pokazatelja sustava znanosti i visokog obrazovanja koji se rabe kao argumentacija različitim pristupima reformi hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Konzistentan model obrazovno-znanstvenog sustava u bitnome ovisi o cjelovitosti korištene statističke dokumentacije i objektivnosti propitivanja ključnih argumenata. Rad upućuje na potrebu respektiranja vremenske dimenzije u pristupanju pojedinih zemalja EU. Različito vrijeme učlanjivanja stavlja u različit položaj, primjerice, šest članica prve zajednice utemeljene 1951., od Republike Hrvatske koja je 2013. postala 27. zemlja članica EU-a. Razlika se posebno odnosi na dužinu razdoblja, a time i na brzinu i kvalitetu prilagodbe europskim kriterijima s jedne strane, kao i na mogućnost ugradnje specifičnih nacionalnih interesa u europske politike s druge strane. Stoga i uspješnost provedbe europske strategije u znanosti i visokom obrazovanju ne može biti mjerena linearnim kriterijima. Posebno se razmatra utjecaj selektivnosti komparativnih statističko-financijskih pokazatelja, definiranoj u terminima „prosvjetiteljske“ arbitrarnosti, „meritokratske“ ogluhe i „birokratskog“ voluntarizma, na učinkovitost i održivost prijedloga reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. Bitno je, osobito za Hrvatsku kao novopridošlicu za „europski stol“, razumjeti kako strategija EU-a nije preuzimanje nacionalnih politika visokog obrazovanja, nego stvaranje konkurentnog tržišta (i visokog obrazovanja). A kako na tržištu „velika riba jede malu“, prilagođavanje hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti europskim standardima nije samo borba za opće podizanje kvalitete istraživanja i obrazovanja. Štoviše, ono ima smisla samo ako je u funkciji pronalaska i razvoja tržišnih „niša“ hrvatske konkurentnosti na europskim i izvaneuropskim tržištima visokog obrazovanja i istraživanja.