Zamke eksterne financijske liberalizacije - pogled iz perspektive monetarnog sustava i modela privre?ivanja u Hrvatskoj

Financijska liberalizacija donosi niz prednosti, ali i zamki koje mogu ugroziti održiv ekonomski rast i razvoj zemlje. Prihva?aju?i model neoliberalizma zemlje se odri?u mogu?nosti korištenja ekonomskih politika za poticanje ekonomskog napretka i pove?anja blagostanja domicilnog stanovništva. Iako bi sloboda kretanja i ostvarivanja profita privatnog kapitala po definiciji trebala pridonositi ve?oj u?inkovitosti ukupne ekonomije, potpuna interna i eksterna liberalizacija mogu postati uzrok devijantnih pojava, jer interesi privatnog kapitala mogu biti protivni interesima nacionalnoga gospodarstva. Današnja svjetska ekonomija daleko je od slobode i savršenog mehanizma djelovanja tržišta, a moglo bi se re?i da se nalazi na svojevrsnom raskrižju izme?u: 1) putova koji vode ve?oj liberalizaciji, 2) putova koji vode ve?oj ulozi države u usmjeravanju nacionalnoga gospodarstva (državni kapitalizam) te 3) ekstremnih putova koji vode uvo?enju razli?itih oblika restrikcija na tokove roba, novca i kapitala. Za manje razvijene i tranzicijske zemlje, eksterna financijska liberalizacija omogu?uje postojanje uvezenog intervencionizma (mo? ima onaj tko ima novac), jer uvezen kapital odre?uje dinamiku i putove razvoja gospodarstva zemlje primatelja kapitala. U takvom okruženju može se razviti atipi?an modela privre?ivanja, kakav postoji u Hrvatskoj, gdje potrošnja, uvoz i trgovina predstavljaju glavne ekonomske aktivnosti, dok u isto vrijeme ne postoji interes ekonomskih politika, niti dovoljna inicijativa doma?eg i inozemnoga privatnog kapitala da se okolnosti promijene, kako bi investicije, doma?a proizvodnja i izvoz postali generatori održiva ekonomskog rasta i razvoja.