Javni dug i gospodarski razvoj

U vocenju ukupne ekonomske politike vrlo je bitno odrecenu pozornost posvetiti politici javnog duga. Naime, osim što se koristi za financiranje deficita državnog proracuna, javni dug jest i instrument ekonomske politike koji ima svoju fiskalnu i monetarnu funkciju i kao takav ima i odreceni utjecaj na gospodarski razvoj. U radu se govori o pojmu javnog duga, o njegovu utjecaju na razvoj gospodarstva, o velicini i strukturi javnog duga u Hrvatskoj i daje se usporedba s nekim europskim zemljama. Poseban naglasak stavlja se na utjecaj javnog duga na buduci gospodarski razvoj i usporecuju se ciljevi upravljanja javnim dugom u ekonomski razvijenim zemljama sa zemljama u tranziciji. Postotak javnog duga u Hrvatskoj krajem 2003. godine iznosio je 51,8% BDP-a. Takva razina zaduenosti još nije zabrinjavajuca i ispod je granice zaduženja od 60% odrecene Maastrichtskim ugovorom, mecutim zabrinjavajuca je dinamika rasta javnog duga koji se posljednjih godina povecavao po stopi vecoj od rasta BDP-a. Zakljucak do kojeg dovodi ovaj rad jest da javni dug ima svoje pozitivne i negativne konotacije na ukupni gospodarski razvoj, a koje ce od njih prevladati ovisi o visini duga, njegovoj strukturi, udjelu inozemne i domace komponente, te o rocnosti javnog duga. Stoga je potrebno organizirati dobar sustav upravljanja javnim dugom koji ce maksimizirati pozitivne i minimizirati negativne ucinke javnog duga na razvoj gospodarstva.