Analiza deindustrijalizacije i reindustrijalizacije na regionalnoj razini u Hrvatskoj

U protekla tri desetljeća hrvatska gospodarska struktura postala je deindustrijalizirana u odnosu na razdoblje sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća. U Hrvatskoj je od razdoblja devedesetih godina prošlog stoljeća do razdoblja globalne financijske krize 2008. godine deindustrijalizacija smatrana očekivanom pojavom, rezultatom jačanja tržišnog natjecanja i bolje alokacije resursa. U posljednjih desetak godina dolazi do promjena u području industrijske politike. Deindustrijalizacija se započinje preispitivati. U isto vrijeme, pojavljuju se ideje o reindustrijalizaciji pojedinih regija u nacionalnim ekonomijama. Dva su cilja ovoga rada. Prvi je cilj analizirati razmjere deindustrijalizacije u kontekstu zaposlenosti i dodane vrijednosti u protekla dva desetljeća na razini županija u Hrvatskoj. Drugi je cilj odgovoriti na pitanje pojavljuju li se u pojedinim hrvatskim županijama, slično kao i unutar nekih regija novih članica EU-a, bilo kakvi obrasci reindustrijalizacije gospodarstva? U svrhu analize koristit će se metodološki pristup koji je razvila Tregenna (2011) u kojem se udio smanjenja/povećanja zaposlenosti u proizvodnim djelatnostima u odnosu na ukupni broj zaposlenih analizira u kontekstu promjena učinka radnog intenziteta, učinka sektorske konkurentnosti kao i učinaka ukupne produktivnosti. Analiza predstavljena u ovom radu jest novina jer se analiziraju deindustrijalizacija i reindustrijalizacija na razini županija NUTS 3 regija u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2017. Rezultati ove analize mogu služiti kao analitička podloga strategijama i/ili programima usmjerenima razvoju industrijske proizvodnje u bliskoj budućnosti. Ipak, postoje i ograničenja unutar ovoga rada. Nalazi u radu jesu analitička osnovica koja daje uvid u trenutno stanje kretanja produktivnosti i zaposlenih unutar proizvodnih djelatnosti u odnosu na ukupno gospodarstvo, tako da je za veću upotrebnu vrijednost ovih nalaza potrebna šira analiza.