Upitna je održivost te?aja kune

Trostruki suficit/deficit – prora?unski, na teku?em ra?unu platne bilance i vanjskotrgovinski – dobar je pokazatelj stanja nacionalnog gospodarstva. Kretanje kamatnih stopa, inflacije, zaposlenosti i stope rasta BDP upotpunjuju sliku. U radu se na temelju navedenih parametara pokazuje da je postoje?a financijska kriza posljedica diverzifikacije realne i simbol ekonomije. Gospodarstva zemalja rezervnih valuta, osim Švicarske, u strukturnoj su krizi. Kina investiraju?i u vrijednosne papire SAD-a i eurozone stabilizira njihove valute pa je deprecijacija dolara i eura manja od o?ekivanog. Male i otvorene zemlje pokazuju kakva je ekonomska politika primjerena u uvjetima globaliziranog gospodarstva. Eurozona, posebno odnos sjever – jug, ima probleme koje nije mogu?e riješiti kozmeti?kim mjerama. Gospodarstva zemalja PIIGS-a ne zadovoljavaju maastrichtske kriterije od uvo?enja eura. Analiza zemalja PIGGS-a od temeljnog je zna?aja za ocjenu održivosti te?aja kune u odnosu na euro. Dosadašnja filozofija na kojoj se temelji ekonomska politika u Hrvatskoj nije u stanju održati postoje?u te?ajnu politiku. Hrvatskoj predstoji ili promjena politike i programirano održavanje/ napuštanje eura kao sidra ili lom koji je teško predvidiv, a izravno je ovisan o povjerenju vjerovnika. Ulazak Hrvatske u EU može, što nije izvjesno, usporiti procese, ali ne?e bez promjene filozofije ekonomske politike promijeniti smjer kretanja hrvatskog gospodarstva.