IDEAS home Printed from https://ideas.repec.org/a/eff/ekoeco/v14y2008i2p311-338.html
   My bibliography  Save this article

(Pre)zaduzenost - prepreka odrzivom razvoju

Author

Listed:
  • Tihomir Domazet

    (Hrvatski institut za financije i racunovodstvo, Zagreb)

Abstract

Problem zaduženosti u strucnim se analizama u Hrvatskoj javlja sporadicno. To je stoga jer od donošenja Stabilizacijskog programa iz 1994. zaduživanje je utkano u ekonomsku politiku. Mecutim, kada je 2005. godine odnos inozemnog duga i bruto domaceg proizvoda dosegao 85%, znatan dio strucne te osobito politicke javnosti intenzivira svoja stajališta o problemima prevelike inozemne zaduženosti. Pritom se uglavnom zanemaruju pojedini dijelovi zaduženosti, a još manje njeni uzroci. Ekonomska politika posljednje desetljece i po’ u Hrvatskoj pod snažnim je liberalnim odnosno neoklasicnim (neoliberalnim) utjecajem. To je ekonomika laisser-faire par excellence cije je izvorište Washington consensus. Istovremeno, to je globalizacijski utjecaj i utjecaj najvažnijih svjetskih financijskih organizacija, koji se protezao i na vecinu tzv. tranzicijskih zemalja. Negativne posljedice laisser-faire ekonomike odnosno ekonomske politike danas se u Hrvatskoj ocituju osobito u velikoj zaduženosti, niskoj zaposlenosti, nerealnom tecaju, deficitu trgovinske bilance i bilance placanja i drugim. Tome treba dodati bankocentricni financijski sustav kojim upravlja inozemni kapital zanemarujuci potrebe domaceg realnog sektora. U Hrvatskoj nema dovoljne snage i volje za promjenu takve ekonomske politike, premda postoje kritike domace i iz inozemstva (MMF) da se gospodarstvo i politika trebaju pripremiti za tzv. Meko prizemljenje (soft lending), ako se ne promijeni takva ekonomska politika. Na primjer, Japan je poslije kolapsa «bubble economy» pocetkom 1990-tih, te pokušaja 1997. da implementira reformu fiskalnog sustava radi smanjenja fiskalnog deficita, 1998. Zaustavio sve reforme, smanjio poreze te povecao javna ulaganja temeljena na tradicionalnoj keynesijanskoj politici. Pitanje se namece iz pocetnih ocjena: može li se i kako riješiti prezaduženost a da se ne promijene njenih uzroci odnosno promijene negativne posljedice laisser-faire i ponuditi odgovarajuca odnosno održiva ekonomska i razvojna politika.

Suggested Citation

  • Tihomir Domazet, 2008. "(Pre)zaduzenost - prepreka odrzivom razvoju," Ekonomija Economics, Rifin d.o.o., vol. 14(2), pages 311-338.
    • Handle: RePEc:eff:ekoeco:v:14:y:2008:i:2:p:311-338
    as

    Download full text from publisher

    File URL: http://www.rifin.com/images/stories/starestranice/casopis_pdf/ek_ec_544.pdf
    Download Restriction: no
    ---><---

    Corrections

    All material on this site has been provided by the respective publishers and authors. You can help correct errors and omissions. When requesting a correction, please mention this item's handle: RePEc:eff:ekoeco:v:14:y:2008:i:2:p:311-338. See general information about how to correct material in RePEc.

    If you have authored this item and are not yet registered with RePEc, we encourage you to do it here. This allows to link your profile to this item. It also allows you to accept potential citations to this item that we are uncertain about.

    We have no bibliographic references for this item. You can help adding them by using this form .

    If you know of missing items citing this one, you can help us creating those links by adding the relevant references in the same way as above, for each refering item. If you are a registered author of this item, you may also want to check the "citations" tab in your RePEc Author Service profile, as there may be some citations waiting for confirmation.

    For technical questions regarding this item, or to correct its authors, title, abstract, bibliographic or download information, contact: Neven Vidakovic (email available below). General contact details of provider: http://www.rifin.com/ .

    Please note that corrections may take a couple of weeks to filter through the various RePEc services.

    IDEAS is a RePEc service. RePEc uses bibliographic data supplied by the respective publishers.